PRIRODNI IZVORI
Obnovljivi izvori energije su oni koje priroda stalno nadomješta — sunce, vjetar, voda, biomasa i Zemljina toplina. Iz njih pomoću tehnologija za korištenje obnovljivih izvora energije dobivamo iskoristive oblike energije: struju, toplinu i goriva. [1]
Ima više nego dovoljno energije
Obnovljivi bi izvori energije mogli pokriti današnje svjetske energetske potrebe čak 3078 puta.
Trenutna tehnička dostupnost obnovljive energije nije velika, ali još uvijek može pružiti šest puta više energije no što se danas u svijetu troši – i tako u nedogled. [2]
Većina obnovljivih izvora energije potječe, direktno ili indirektno, od sunca. Energija sunca može se koristiti izravno za grijanje pomoću solarnih toplinskih kolektora ili za proizvodnju električne energije upotrebom fotonaponskih solarnih ćelija. Vjetar, valovi i biomasa nastaju upravo zahvaljujući djelovanju sunca. Snaga vjetra i valova ovisi o vremenskim uvjetima i obrascima koje uvjetuje sunčeva energija. Sunčeva je svjetlost potrebna za fotosintezu, tj. rast svih biljaka, pa tako i biomase. Dakle, sunce indirektno daje snagu vjetroturbinama, hidroelektranama i sustavima biomase.
Geotermalna energija potječe od procesa koji su stvorili naš planet; od radioaktivnog raspadanja minerala i sunčeve energije koja se upija na površini. Može se koristiti za grijanje i proizvodnju električne energije. Energija plime i oseke, koja se također koristi za proizvodnju električne energije, jedini je oblik energije koji proizlazi izravno iz kretanja Zemlje i Mjeseca, tj. mjesečevih mijena. Gibanje mora uzrokuju Mjesec i Sunce u kombinaciji sa Zemljinom rotacijom, te nastaju plima i oseka.
FOTOVOLTNA TEHNOLOGIJA uključuje proizvodnju električne energije iz sunčevog svjetla. Tajna ovog procesa leži u upotrebi poluvodiča, kao što je silicij. Kada svjetlost pada na poluvodič, oslobađaju se elektroni i stvara istosmjerna struja. Fotonaponske solarne ćelije ne trebaju jako sunčevo svjetlo da bi radile, te mogu proizvoditi struju čak i za oblačnih dana.
POSTROJENJA ZA KONCENTRIRANU SOLARNU ENERGIJU, ili koncentrirajuće solarne termalne elektrane, proizvode električnu energiju pretvorbom koncentriranog sunćevog zračenja u paru ili plin visoke temperature, koji takav prolazi kroz turbine ili toplinske motore. Velika zrcala sakupljaju sunčevu svjetlost u jednu točku, te se dobivena toplina koristi za proizvodnju vodene pare. Ona je vruća i pod visokim tlakom, te pogoni turbine za proizvodnju električne struje.
SOLARNI TERMALNI KOLEKTORI funkcioniraju na principu poznatom stoljećima: sunce zagrijava tekučinu koja se nalazi u tamnom spremniku. Ovaj princip omogućuje dobivanje energije za cijeli niz različitih upotreba - od tople vode i grijanja prostora u domaćinstvu do grijanja bazena,
SNAGA VJETRA postala je izvor energije s najvećim rastom u zadnjih 20 godina. Snaga vjetroturbina varira od nekoliko kW do preko 7000 kW, a najveće premašuju 130 m visine. Jedna velika turbina može proizvesti dovoljno električne energije za oko 5000 domaćinstava. U 2008. u Europskoj uniji, snaga vjetra proizvela je struju za 35 000 000 domaćinstava. Većina današnjih komercijalnih vjetroturbina su one sa horizontalnom osi i tri jednako raspoređene lopatice rotora, iz kojeg se snaga prenosi u generator. Struja se zatim provodi niz stup do transformatora i na kraju u lokalnu mrežu.
BIOMASA je široki termin koji se odnosi na materiju biljnog ili životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao izvor energije. Uključuje drvo, usjeve, alge i druge biljke, otpatke i ostatke iz poljoprivrede i šumarstva, te različiti gradski otpad. Biomasa se može koristiti za grijanje, proizvodnju električne energije ili kao gorivo za prijevoz.
GEOTERMALNE ELEKTRANE koriste priodnu zemljinu toplinu za isparavanje vode ili organskih medija. Para koja nastaje pokreće turbine za proizvodnju električne energije. Ova se tehnika već desetljećima uvelike koristi na Novom zelandu i Islandu. U Europi je to još u pokusnoj fazi, ali geotermalni sistemi za grijanje su u širokoj upotrebi. Ta postrojenja zahtijevaju niže temperatute, te se zagrijana voda koristi izravno. Značajan udio europskih potreba za grijanjem i hlađenjem može se pokriti geotermalnom energijom.
HIDROENERGIJA je “snaga vode”, a hidroelektrična energija je struja dobivena pomoću snage vode koja se drži u rezervoaru iza brane. Pritisak vode (od same težine vode i gravitacije) pomoću vodnih turbina pretvara mehaničku energiju u električnu. Male hidroelektrane funkcioniraju na principu toka rijeke, te ne zahtijevaju prikupljanje velike količine vode i izgradnju velikih brana i rezervoara.
EU – globalni lider u obnovljivoj energiji
Klimatske su promjene stvarni problem, a obnovljivi izvori energije stvarno su rješenje. U 2008. sektor solarne i termalne energije doživio je porast od 51.5%. [3]
Krajem 2008., europski kapacitet energije vjetra porastao je do 65 tisuća MW instalirane snage, što je povećanje od 15.1% u odnosu na 2007.
Nije tako lako – Prepreke obnovljivim izvorima energije
VELIKI POČETNI TROŠKOVI: Obično su početni troškovi ulaganja u tehnologije za iskorištavanje obnovljivih izvora energije viši od konkurentskih starih sustava energije. Ipak, postoji značajan i kontinuirani pad cijena troškova obnovljivih energija tijekom zadnjih 20 godina. [5]
POTPORE ZA KONKURENTSKA GORIVA: Velike državne subvencije za nuklearnu energiju i fosilna goriva, kao i način na koji je organizirana električna mreža, onemogućavaju jednaku priliku održivoj energiji. Potrebno je svugdje uspostaviti sustav financijske podrške, kao što je Njemački model poticanja održive energije (‘feed in tariff’ ), koji se pokazao vrlo uspješnim i kopira ga se diljem svijeta.
VANJSKI TROŠKOVI: Iako se utjecaj na okoliš i povezani troškovi često uključuju u ekonomske usporedbe obnovljivih i konvencionanih energija, investitori rijetko uzimaju u obzir takve troškove po okoliš u obzir kad donose odluke.
Oko ekološke i energetske održivosti biogoriva vode se kontroverzne debate. Većina organizacija za zaštitu okoliša vjeruje da bi biogoriva, pod trenutnim okolnostima, mogla uzrokovati niz ekoloških i društvenih problema ako bi imala važnu ulogu u prometnim i energetskim odredbama.
Mali razmjeri naspram velikih razmjera – 100% obnovljivih izvora je moguće!
Studija koju je provelo Europsko vijeće za obnovljivu energiju (‘RE-thinking 2050’, ili Promišljanje o 2050.) ocrtava put kojim bi se EU mogla prebaciti na 100% obnovljive izvore energije za struju, grijanje, hlađenje i transport. Postizanje ovog cilja nije pitanje tehnologije već političke volje..[5]
2050. velik udio svjetske energije proizvodit će se iz decentraliziranih izvora energije, ali kako bi se postigao brz prijelaz na sustav baziran na obnovljivoj energiji, bit će potrebna opskrba velikih razmjera. Važnu će ulogu odigrati velike vjetroelektrane na moru i velika solarna postrojenja u najsunčanijim dijelovima svijeta. [3]
Izvori:
[1] EREC/Greenpeace Energy [R]evolution, Sven Teske, Arthouros Zervos, Oliver Schäfer, Siječanj 2007. www.erec.org/fileadmin/erec_docs/Documents/Publications/energy_revolutio...
[2] Izvor:: Brightonart adaptation from WBGU in EREC/Greenpeace Energy [R]evolution, 2007.
[3] The state of Renewable Energies in Europe, 9th EurObserv’ER Report, 2010.www.energies-renouvelables.org
[4] Izvor: Brightonart adaptation from 9th EurObserv’ER Report, 2010. www.energies-renouvelables.org
[5] EREC, RE-thinking 2050 study www.rethinking2050.eu
© Energy Union. Fotografije: WIP ili Shutterstock
